+670 77879422 grec@apc.gov.tl
Dili, 31 Jullu 2023 – APC hamutuk ho BMKG no UNESCO IOC halao workshop durante loron rua iha salaun enkontru ho Autoridade Protesaun Sivíl Caicoli, iha segunda feira ne’e.
Objetivu husi workshop ne’e foka liu kona-ba istoria akontesementu tsunami ne’ebé akontese iha rai laran, rai liur hodi sai referénsia ba metodu prevensaun ba moris nian no oinsa atu hatene lalaok mosu situasaun ba tsunami hodi preparasaun ba prevensaun bazeia ba sistema alerta sedu liuhusi sirene ne’ebé instala.
Komadante Operasaun Nasional Autoridade Portesaun Sivíl, Superintendente Asistente Polísia, Nuno Romualdo Gomes, Agradese ba iha ekipa BMKG, UNESCO IOC no Ajensia international no nasional ne’ebe halao kooperasaun, kolaborasaun ba iha servisu ida ne’e, hodi salva vida humanu no halo workshop ba loron rua nian hodi sai materia diak ida ba Autoridade Protesaun Sivíl, tamba Autoridade Protesaun Sivíl nu’udar responsabilija ba iha salvamentu vida humanu nian iha ambitu dezastre nian iha Timor-Leste.
Tuir Komandante Operasionál Nasional Autoridade Portesaun Sivíl hatutan tan katak, “Ministériu Interior, liuhusi sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl, servisu hamutuk ho BMKG, UNESCO IOC ne’ebé servisu hamutuk ho Autoridade Protesaun Sivíl tamba Autoridade Protesaun Sivíl nia papel maka atu halo koordena no konsultasaun hodi servisu hamutuk mós ho entidade relevantes sira hotu hanesan Xefi suku Comoro, Xefi Suku Madohi, RTTL Ep UNTL no STL, rekolla dadus akontesementu tsunami iha tinan 1995 hodi hare liuba oinsa atu sensibilja metodu prevensaun ba salvamentu vida humanu nian ba sidadaun sira wainhira mosu tsunami hodi nune’e bele halao salavamentu ba vida humanu no sai asaun preventiva, materia ida mós ba iha sensia ida hodi bele hamosu livru ida hodi bele haklaken ba iha jerasaun sira.
UNESCO-IOC Programa Rekoñesimentu Tsunami Prontu (TRRP) mak programa rekoñesimentu bazeia ba komunidade internasionál ida-ne’ebé ho objetivu atu harii komunidade sira ne’ebé reziliente liu husi estratéjia sensibilizasaun no preparasaun ne’ebé Sei proteje moris, vidamoris no propriedade husi Tsunami.
Programa ne’e sai nu’udar xave ida hodi alkansa objetivu Oseanu Seguru husi Dekade Nasoins Unidas nian Siensia Oseanu ba Dezenvolvimentu Sustentavel. Iha apoiu husi Programa Tsunami Dekade ONU nian, Programa Tsunami Prontu hakarak asegura katak 100% husi komunidade sira ne’ebé iha risku ba Tsunami prepara ona no reziliente ba tsunami to’o 2030.
Prontu liu husi esforsu kolaborativu entre ajénsia governu, sientista, lider komunitáriu no públiku, ne’ebé servisu hamutuk hodi hasoru indikadór 12 ne’ebé estabelese ona hodi kobre Avaliasaun, Preparasaun, no Resposta.
Programa Rekonsiliasaun prontu Tsunami ne’ebé hala’o liuhosi Programa Nasional Tsunami Ready Pais. Agora dadauk ne’e komunidade hamutuk 41 iha nasaun 21 hetan ona rekoñesimentu husi UNESCO-IOC nu’udar komunidade ne’ebé prontu ba Tsunami. Iha tinan 2021, Asembleia IOC-UNESCO aprova ona estabelesimentu Programa IOC-UNESCO Programa Oseanu Dekade Tsunami, ne’ebé inklui objetivu atu halo 100% husi komunidade sira ne’ebé iha risku ba tsunami ne’ebé prepara ona no reziliente ba tsunami sira to’o tinan 2030 liuhusi implementasaun Programa Rekoñesimentu Tsunami Prontu (TRRP) no inisiativa sira seluk. Implementasaun IOC-UNESCO TRRP sei sai nu’udar kontribuisaun importante ida hodi alkansa rezultadu sosiál husi “Oseanu Seguru” Dekade Oseanu nian.
Iha ámbitu Akordu Parseria entre UNESCO-IOC no Governu Indonezia, IOTIC no BMKG implementa programa IOTIC ne’ebé dedika ba apoiu Estadu Membru Oseanu Indianu sira iha formasaun/workshop sira atu enkoraja no kapasita Estadu membru sira atu implementa UNESCO-IOC Programa Rekoñesimentu Tsunami Prontu (TRRP). Organizadóra ba formasaun ne’e hala’o husi Autoridade Protesaun Sivil Timor-Leste ho apoiu husi IOC-UNESCO Sentru Informasaun Tsunami Indiano Oceano (IOTIC), BMKG, ICG/IOTWMS WG3, no UNESCO Antenna Office nian iha Dili.
Tsunami bele estraga tasi-ibun no komunidade sira, dala barak rezulta efeitu ne’ebé bele estraga ekosistema tasi-ibun no paisazen tasi-ibun, hodi hamosu erozaun tasi-ibun ba tempu naruk. Preparasaun dezastre ba eventu Tsunami bele salva moris no moris-di’ak. Preparasaun ba dezastre signifika atu prevee, prevene, wainhira bele, hamenus sira-nia impaktu ba populasaun vulneravel sira, no hasoru sira-nia konsekuénsia ho efetivu. Timor-Leste nu’udar parte ida husi rings Ahi Pasifiku, área ida-ne’ebé iha atividade tectonika ne’ebé aas ho risku kontinua ba erupsaun, rai-nakdoko, inundasaun no tsunami.
Iha loron 14 fulan-maiu tinan 1995, rai-nakdoko ne’ebé boot tebes akontese iha tuku 11:33 UTC (20:33 OTL) iha Tasi Flores. Ema na’in sanulu-resin-ida lakon husi Timor, 19 hetan kanek, no tsunami ho metru 1.5 estraga uma oin-oin iha área Dili no estraga ro peska 40. Estragus boot mós akontese iha rejiaun Maliana. Iha relatóriu ida kona-ba subsidénsia ida-ne’ebé laiha ema ida mak haree fila-fali. Subsidénsia rai iha fatin balun iha tasi-ibun parte Oeste Timor-Leste, husi tasi-ibun Dili to’o Maubara. Subsidénsia rai ne’e hamosu Tasi ne’ebé sa’e metru 4 no luan área ne’ebé taka ho tasi ne’e mak metru 120 (luan area Subsidénsia mak maizumenus metru 550).
Autoridade Protesaun Sivil Timor-Leste, iha kolaborasaun ho Sentru Informasaun Tsunami Indiano Oceano UNESCO-IOC (IOTIC) no Ajensia Meteorolojia Indonezia, Klimatolojia no Jeofisika (BMKG) halo dokumentasaun kona-ba istória sira ne’ebé haree no sobrevivente husi Tsunami iha Dili iha loron 27-29 fulan-jullu tinan 2023. CPA identifika ona ema na’in 32 no sobrevivente sira iha Madohi, Tibar no Comoro. Objetivu husi atividade ida-ne’e mak atu komunika kona-ba efeitu Tsunami nian iha pasadu no asegura katak informasaun sira-ne’e sei disponivel ba públiku liuhusi konsiénsia públiku, edukasaun no preparasaun bazeia ba eventu reál sira.
Atividade ida-ne’e hanesan parte ida husi prezervasaun informasaun tsunami pasadu nian ba atividade preparasaun iha futuru husi UNESCO-IOC Indian Ocean Tsunami Information Centre (IOTIC) ne’ebé finansia hamutuk husi Ajensia Meteorolojia Indonezia, Klimatolojia no Jeofisika (BMKG) no UNESCO. Iha programa IOTIC-BMKG ne’e nia okos, 319 Istoria kona-ba tsunami iha pasadu (1945 Makran Tsunami; 1950 Ambon Tsunami; Central Sulawesi Tsunamis (1938, 1968, no 2018); 1992 Flores Tsunami; 1994 Banyuwangi Tsunami; 1996 Biak Tsunami, 2000 Banggai Tsunami) istória no informasaun sira ne’ebé hetan ona dokumentasaun. Introdús programa rekoñesimentu internasionál bazeia ba komunidade UNESCO-IOC Tsunami Ready Rekonesimentu (TRRP).
TRRP ninia objetivu mak atu harii komunidade reziliente sira liu husi estratéjia sensibilizasaun no preparasaun ne’ebé sei proteje moris, kondisaun moris, no propriedade husi tsunami.
Prontu liu husi esforsu kolaborativu entre ajénsia governu sira, sientista sira, lider komunitáriu sira, no públiku sira ne’ebé servisu hamutuk hodi hasoru indikadór 12 ne’ebé estabelese ona hodi kobre Avaliasaun, Preparasaun no Resposta.
TRRP nu’udar xave atu alkansa objetivu Oseanu Seguru husi Dekade Nasoins Unidas nian Siensia Oseanu ba Dezenvolvimentu Sustentavel ho objetivu atu asegura katak 100% husi komunidade sira ne’ebé iha risku ba tsunami prepara ona no reziliente ba tsunami to’o 2030.
Iha workshop ida ne’e partisipa partisipa direitamente husi S.E. Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl, Domingos Mariano Reis, Xefi Gabinete SEPC no mós funsionarius Autoridade Protesaun Sivíl.
Entertantu iha workshop ne’e partisipa husi Ajensia international, parseiro hanesan, JICA, RHTO, CARE international, USAID, AHP, IOM, DNMG, IPG no seluk tan #Ed
X