+670 77879422 grec@apc.gov.tl

Vietnam- 13 Outubru 2023-Presidente Autoridade Proteção Civil (APC) Sup. Polísia Ismael da Costa Babo, Adjunto Aero mariano Ana Lopes, Claudio Martins de Jesus, Assesor Principal SEPC, Nuno Celestino Maria Soares Martins, Sekretáriu Exekutivu SEPC no Representante UN Alex Tilman, hanesan Reprezenta Governu Timor-Leste hamutuk ho delegasaun ASEAN Sira hala’o komemorasaun  loron INTERNATIONAL DAY FOR DISASTER RISK REDUCTION And ASEAN DAY FOR DISASTER MANAGEMENT iha loron 13 Outubro 2023  ne’ebé hala’o iha Secondary School In QuangNinh Province Ha-LongTema Internasionál ba Komemorasaun Loron Mundiál mak “Fighting inequality for a resilient future” iha Loron 13 Outobru nu’udar loron espesiál ba mundu tomak hodi komemora eventu internasionál ba redusaun risku dezastre naturais.

Loron Internasionál hanesan oportunidade ida hodi rekoñese progresu globál iha prevensaun no redusaun risku dezastre no lakon sira. Impaktu ba subsisténsia ema nia moris mak hanesan ekonomia, sosiál no ambiente partikularmente impede dezenvolvimentu nasaun nian ba oin.

Dezenvolvimentu ekonomiku sei fó subsisténsia ba moris hodi hamenus mukit no kiak iha nasaun. Atu hamenus impaktu hosi dezastre presiza dezenvolvimentu sustentável ba Redusaun Risku Dezastre (RRD/DRR) iha seitór dezenvolvimentu hotu–hotu liuhusi polítika, planu estratéjia, programa nomós planu asaun adekuadu hodi hasa’e koñesimentu populasaun nian. Kontinua disimina informasaun kona-bá dezastre naturais ne’ebé fó kauza no efeitu negative ba sosio-ekonomiu subsisténsia nian.  Importante tebes ba ema hotu-hotu, liliu ba sira ne’ebé hela iha area risku dezastre. Presiza planu asaun ne’ebé efisiente no kredibel hodi investe maka’as iha RRD ho nune’e bele dezenvolve ema nia koiñesementu liu husi hasa’e komunidade nia kbit ba salva-an rasik no salva família husi dezastre naturais ne’ebé ameasa moris ema nian.

Timor-Leste hanesan nasaun ne’ebé jeográfikamente situa iha rejiaun Asia Pasífiku sei la ses husi risku no perigu naturál oioin, ne’ebé sempre fó impaktu hodi halakon ema nia moris, meiu subsisténsia, infrastrutura krítika, nst. Tan ba ne’e presiza atu disimina informasaun rutina hodi hetan koñesementu ne’ebé di’ak no kle’an ba ema hotu atu bele prevene no preparaan ba hamenus riskudezastre.

Selebrasaun Loron Internasionál ba Redusaun Dezastre hahú iha tinan 1989, liuhusi aprovasaun iha Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian. Nu’udar dalan atu promove kultura globál ba hamenus risku dezastre, inklui prevensaun, mitigasaun no preparasaun hasoru dezastre, no hanesan baibain, tinan-tinan selebra iha segunda semana fulan Outobro .Nune’e Asembleia jerál Nasoins Unidade ide hodi hatur loron 13 Outobro hanesan loron ba selebrasaun Loron Internasionál Redusaun Dezastre (LIRRD

RESPONDE BA ASAUN ANTISIPATORY NO REZILIENSIA ASEAN ba lideransa Global iha jestaun dezastre. Katak One ASEAN one Response.

 

Foto & Textu : Negro (GREC-APC)

X