+670 77879422 grec@apc.gov.tl

Entervista ho Prezidenti Autoridade Proteção Civil, Superentendenti Polisía Señor Ismael da Costa Babo, kona-bá

Dekretu Lei Númeru 7/2021 De 22 De Junho

APOIU PÚBLIKU HOSI ESTADU BA VÍTIMAS ASIDENTES GRAVES KA KATÁSTROFES

Perguntas :Bele Espika To’ok Papél Autoridade Protesaun Sivíl, no APC ne’e Harí tamba saida?

Resposta:Autoridade protesaun Sivíl, hanesan instituisaun estadu ida ne’ebé maka esensiál ho nia papél prinsipál  ba rai Timor-Leste, papél autoridade protesaun sivíl importante tebes, para atu salva nia sidadaun sira nia vida, riku soin nomós proteje nia ambiente sira,   padraun mundialmente fó biban ba protesaun sivíl, kuandu segundu gera mundiál akontese serbisu protesaun sivíl, sai hanesan fatór determinante ba garantia paz no estabilidade, iha ámbitu nasionál no teritóriu nasionál ,tamba ne’e mak iha tinan 2020 ita nia estadu konsege aprova lei protesaun sivil, disitintus deputadus sira maioria depois lori ba exelénsia Prezidente da Repúblika promulga ho nune’e maka protesaun sivíl nia prezensa iha estadu Timor-Leste hanesan terseiru pilar hosi sistema seguransa nasionál, ne’ebé mak hala’o nia papél importante, ho nia misaun própiu deskreve iha artigu 10 lei seguransa nasionál maka protesaun sivíl ho nia misaun maka planea, koordena no ezekuta polítíka emerjénsia protesaun sivíl, liu-liu designadamente ba prevensaun, respostas no rekoperasaun ba asidenti graves no katastrofes, hodi proteze no sukoru kooperasoens  nomós koordena ho ajénsia protesaun sivíl, iha termus legál ne’ebé maka previstu iha ita nia rai doben ida ne’e nomós asegura planiamentu koordenasaun nesesidade nasionál, iha área planiamentu sivíl iha emerjénsia ninian, e mós vista ba situasaun krize ka gera ruma protesaun sivíl garante nia kondisaun mínimu, ba nia sidadaun sira, i mós sensibiliza ajénsia protesaun sivíl ba interese públiku, ba iha entidades públiku rivadu, sira hotu, ita nia populasaun iha materias relativas ba kompeténesia protesaun  sivíl nian, ho nune´e maka protesaun sivíl mai ho nia vizaun ida katak serbisu lalais, resposta emerjénsia iha asidente graves ka katastrofes, ba ita nia sidadaun tomak iha Timor-Leste, ne’ebé maka ho nia moto proteze no servi, ba rai doben ida ne’e, maka protesaun sivi nia asisténsia, ezisti iha Timor-Leste hodi kompleta, sistema seguransa nasionál no utiliza rekursus nasionál iha efesiénsia no efikasia kuelker ameasa púr umanu ameasa púr dezastre naturais  ne’ebé maka sai fenómena tuir mudansa klimátika ne’ebé maka mundu hotu-hotu sai preokupa.

Perguntas señor prejidenti liga ba lei ida ne’e papél importante APC nian maka proteze no servi, iha situsaun tolu ne’ebé maka deklara, bele esplika to´ok situasaun saida de’it ne’e iha Problema dezastre nian ?

Reposta: Iha ámbitu dezastre nian, ita nia destintus deputadu sira aprova lei protesaun sivíl fó mós kompeténsia ba governu, halo deklarasuan iha ámbitu dezastre naturais ninian, dezatsre púr asidenti grave.Uluk kuandu lei protesaun sivíl seidauk aprova, kualker deklarasaun estadu emerjénsia kabe ba responsabilidade Prezidente da Repúblika nian, maibé ho aprovasaun lei protesaun sivíl, fó ona biban ba  governu ka ezekutivu sira bele  halo deklarasaun hodi fó resposta rápidu posivél asegura ita nia sidadaun sira, kuandu situsaun mais grave maka foin fó biban ba ita nia Prezidente da Repúblika dekreta hodi lori estadu tomak, iha deklarasaun tolu lei protesaun sivíl fó iha 3 mak hanesan deklarasaun nível munisipál ou  rejionál ne’ebé maka bolu deklarasaun alerta sedu nível ne’ebé maka parte hosi nasaun afeta munisípiu rua ou tolu bolu deklarasuan kontijénsia,  deklarasaun aveta ba nasionál sira hotu kedas bolu deklarasaun kalamidade, 

Iha deklarasaun tolu ne’e,  primeiru deklarasaun kabe ba kompeténsia prezidenti autoridade munisípiu ka prezidénsia RAEOA, deklarasaun ida ne’e bazeia ba asessment, komandante operasoens autoridade protesaun sivíl munisipál sira, katak hato’o, ho asessment ne,ebé iha husu ba prezidenti autoridade nomós administradór munisípiu bele halo deklarasaun, i mós informa mai membrus governu responsável, área protesaun sivíl, antes halo deklarasaun, i agora dadaun ita nia ministru responsável área protesaun sivíl nian maka ministru interiór, ne’ebé mak apoia mós hosi ita nia exel’ensia sekretáriu estadu protesaun sivil.

Iha deklarasaun kontijénsia deklarasaun ida ne’ebé maka kabe ba membrus governu responsável iha área protesaun sivil ninian, i ida ne’e mak hanesan ohin ha’u mensiona katak, MI maka responsável ba área protesaun sivíl, ne´ebé maka hetan apoiu hosi sekretáriu estadu protesaun sivil,

I depois deklarasaun ida ne’ebé  maka mais superior liu, maka deklarasaun ba kalamidade, deklarasaun ne’ebé maka mai hosi rezulusoens do governo, kompeténsia ba ita nia exelénsia PM, bazeia ba asesmentu ne’ebé maka ita nia prezidenti autoridade ho nia estrutura tomak, halo avaliasaun e aprezenta liu hosi ita nia ministéiru responsável área protesaun sivíl, maka MI ho SEPS lori ba halo aprezentasaun iha konsellu ministru, i husu ba halo deklarasaun ida ne’e tamba, dezastre ne’ebé afeta ba teritóriu nasionál hotu, ezemplu inundasaun 4 abril nomós COVID 19, ne’ebé maka ita ultrapasa tia ona, ho deklarasaun tolu ida ne’e iha mós lei protesaun sivíl fo biban ba protesaun sivíl, elabora planu de emerjénsia e planu ne’e iha 2 planu de emerjénsia protesaun sivil no planu sivil emerj’ensia.

Planu sivíl emerjénsia, planu ne’ebé maka mais alta, ne’ebé maka envolve ita nia superior mais alto, irarkia sira para atu bele halo, dezeña ba interese nasionál interese komum, ba estadu ida ne,e maibé, protesaun sivíl halo nia planu de emerjénsia alineia ho deklarasaun tolu ne’e, ida ne’e maka iha primeiru resposta garantia ho nia rekursus  autoridade protesaun sivil nian  rasik, i mós alinea mós ho rekursus munisipal idak-idak nian,  ho admnistradór munisípiu sira nian,

I depois iha nível 2 resposta maka kuandu deklarasaun de kontijénsia, deklarasaun ita muda ona ba nível dois, entaun resposta n’ivel dois ne’e konta ho kapasidade tomak, nasionál ninian, protesaun sivíl nia rekursus rasik,  ita nia   liña minstérias, ita nia forsa armada,  polísia, sei partisipa apoiu iha ne’ebá, tamba dezastre ne’e boot ona no afeta, munisípiu ida liu munisípiu haat ka lima.

I depois terseiru resposta ne’eb’e maka multiinternasionál kuandu exelénsia PM deklarasaun liuhosi rezolusaun do governu, ita loke odamatan ba ita nia parseiru dezenvolvimentu sira, e mós ita nia pais vizinu sira, sira bele lolo liman, apoia ita, iha situsaun ida ne’e tamba, situasaun ida ne’e boot, afeta ba teritóriu  nasionál, hanesan dia 4 de abril, ezemplu ida ne’ebé maka exelénsia PM deklara, ita nia parseiru sira apoiu, ita nia pais vizinu sira, ezemplu hanesan governu Australia apoiu elikoptru ba ita iha momentu ne’ebá, ne’e ezemplu ida mak ne’e ho nune´e mos nível tres ne’e ita konserva ba kooperasaun multiinternasionál, i agora  dadaun ita prepara- an atu tama ba ASEAN observadór, ita nia planu ne’e alinea mós ho planu AHA Centre, Asean Humanitarian Response, ita alinea kedas iha ne’ebá para kuandu iha dezastre ruma, ita tama ba asean sistema ne,e ita adopta ba malu e sistema ida ne’e sistema mundiál ninian, ho nune’e maka protesaun sivil prepara  hela, fazparte ba protesaun sivil dezenvolve hela, i koordena halo planu,ba preparasaun asuntu dezastre púr humanu, i dezastre púr naturál. Dezastre púr umanu ne’e maka dezastre ne’ebé asidenti ne’ebé provoka mai hosi ita ema nia hahalok, i mós dezastre naturál ne’e maka dezastre ne’ebé mai hosi dezastre naturais. Dezastre púr umanu, dezastre mais grave mai hosi ita ema nia hahalok, ezemplu ema sunu rai, sunu uma arbiru , kareta halai baku fila, aviaun monu, ró mout tasi laran, ida ne’e asidenti púr umanu, ne’e bele dehan katak falla teknolojia, entaun ida ne’e mós fó biban ba protesaun sivil atu koordena asuntu sira ne’e ho nune’e maka ita nia estrutura ita loke protesaun sivíl ne’e mak estrutura ita koloka iha nasionál to’o munisípiu i depois iha sentru operasones ne’e, ita fahe tarefas kedas, iha adjuntu tolu maka idak-idak kaer nia área, iha adjuntu marítima, kuandu asidenti ruma iha marítima, adjuntu marítima koordena ho liña ministérias, relevantes i mós bele kanalija ho sentru operasoens ita liga hosi kanál diplomátiku sira, liuhosi MENEC ita bele husu asisténsia sira kuandu, akontese asidenti ruma, iha marítima ninian, i aviaun ruma monu karik, iha adjuntu aero atu koordena ho aereportu nomós, ministériu relevante sira para ita bele, fó asiténsia, i alinea mós ho adjuntu ida ba terestre ninian, nia papél atu koordena kuandu asidenti ka dezastre ruma mosu iha rai maran, ho nune maka papél adjuntu sira ne’e importante iha parte koordenasaun iha sentru operasoens, iha  komunikasoens i koordenasoens utilijasaun rekursu nasionál efikas efisiénsia tuir padraun lei seguransa nasionál ninian.

Perguntas señor prezidenti bele esplika to’ok lei numeru 12/2020 ?

Resposta: Lei númeru 12/2020 ne’e maka lei protesaun sivíl kompleta lei tolu hosi sistema segurasa nasionál,  i depois maka 2020 aprorva lei protesaun sivíl, ho nune’e maka lei protesaun sivíl maka sai hanesan giaun ka prinisipál ba situasaun asidenti graves no katastrofes, i mós ho nia kondisoens koordenasaun, i mós ho nia konsellu, apoiu sira ba protesaun sivil, i mós ho ninia estrtutura ezekutivu, lei protesaun sivíl ne’e maka sai nudár lei inan ba protesaun sivíl, ho nune´e maka bazeia ba lei protesaun sivíl ne’e hahoris autoridade protesaun sivíl, hosi hahoris autoridade protesaun sivíl maka ho lei komplementar sira seluk para ita bele, iha lei parlamentu nomós dekretu lei do governu, mai hom’os diploma ministeriál ka diploma do governu, para bele operasionaliza  lei protesaun sivil ne’e sai efisiénsia no efikaz liu, ho nune´e maka lei protesaun sivíl iha nia fatin, i padarun hosi lei ne’e maka mosu autoridade protesaun sivil.

iha dekretu lei ida tamba lei protesaun sivíl fó biban, para tenki ser apoiu tomak tenki regula, iha dekretu lei i regulamentu komplemetar  atu regula maka dekretu lei númeru 7/ 2021 22 de junhu, para bele fó estandarizasaun, i mós guia ita hodi fó apoiu, nomós dever no direitu sidadaun sira hotu, iha situasaun dezastre ita nia direitu maka saida i dever maka saida, iha lei protesaun sivil deskreve, i mós  atu implementa dekretu lei numeru 7 ne’e fó biban no loke dalan ba ita bele halo  apoiu ba ita nia vitima sira, ne’ebé lei ne’e, importante, tebes para guia ita hodi evita ita ninia abuju de poder, halo distribuisaun i  halo balansu ba iha sidadaun hout-hotu, iha direitu hanesan i mós ekilíbriu katak sidadaun hotu-hotu hetan apoiu ne;’e hanesan,  i mós dekretu lei ne’e mós komesa kesi ita, sai odamatan ida, apoiu ba umanitaria iha situasaun asidenti graves no katastrofes, katak iha  situasaun dezastre ruma, institusaun do estadu ne’ebé maka halo jestaun ba dezastre maka apc, ne’e mak apoiu individual, apoiu ba umanitaria, apoiu setór pivadu setór publiku sira, instituisaun estadu tomak,  jestaun ne’e protesaun sivil maka halo, i la’os instituisaun sira seluk, ne’ebé atu apoiu ne,e hamutuk iha fatin ida, halo jestaun hamutuk ne’e para evita diskriminasaun, ba sidadaun sira hotu, katak dezastre iha área ida ne’e sira hotu-hotu hetan direitu hanesan, labele balun hetan barak liu i balun la hetan, i identifika sira ne’ebé mak hetan ne’e sira ne’ebé mak hetan duni dezastre tamba sira nia direitu para hetan,  i labele ema sira ne’ebé la’os  hetan dezastre sira mós aporveita atu hetan ida ne’e laloos, dekretu lei númeru 7 ne’e fó biban ida ne´e para ita atu kontrola mais rigor, ba ita nia sidadaun sira ne’ebé maka nia dezastre nia hetan duni nia la hetan dezastre nia lebele hetan, ho nune;’e mak ita nia ekipa sira halo identifikasaun rigor serbisu ho autoridade lokál sira, lei ne’e fó biban ba ita atu identifika, ema loloos ne’ebé maka bele hetan apoiu.

Perguntas:Autoridade protesaun sivil sai hanesan fatin ka sentru ba apoiu públiku ba vítima dezastre naturais, liga ba dekretu lei numeru 7, durante ne’e apc identifika liu-liu organizasaun naun governamentais  nomós NGO lokal sira ne’e, wainhira atu fó apoiu hotu-hotu mai liuhosi apc ka oinsa ?

Reposta: Uluk sei diresaun jerál, ita identifika iha frakejas balun, frakejas balun ne’e mós bele sai referénsia ba ita, atu mellora ita nia boa, kooperasones no koordenasaun, ho nune’e maka regalias ne’ebé maka fó, guia ita nune’e para ita bele halo tuir, ho nune’e maka autoridade protesaun sivil kuandu moris, ho planu emerjénsia sira ne’e katak, iha nível ne’ebé maka presiza ita boot sira nia tulun, e iha nível ne’ebé maka la husu  ita boot sira nia tulun, se rekursus ne’ebé mak ami iha hela ami mak halo, ita boot sira tau reserva, kuandu ami utiliza ami apoiu, maibé iha planu ne’e ita tau esespionál ida katak, em termos de prevensaun iha kapasitasaun rekursu humanus ita nia sosidada sivíl, ita nia NGO internasional nasionál sira, para atu rezilénsia, katak Timor-Leste hasoru dezastre iha mós redusaun risku dezastre. Iha prevensaun ne’e, ita serbisu hamutuk, la hare ba nível 1 ka nivel 2, kuandu iha nível emerjénsia maka presiza nivel 1 no dois nia reposta, hodi nune’e ita labele halo duplikasaun de apoiu, i halo balansu no ekilíbriu, apoiu ne’e ba hanesan ne’ebé. Sira intende ona governu nia politika no planu, ezemplu foin lalais ne’e iha inundasaun iha kosta sul, sira reserva sira kontaktu sira dehan hanusa, ami apoiu ona ka hein lai, hau dehan hein lai imi iha resposta tolu, resposta primieru no segundu ne’e governu nia kompeténsia, ita bo´ot sira hein ba resposta datolu, maibé iha primieru no segundu resposta ami presiza ita boot sira nia tulun ami sei solisita ba ita boot sira nia instituisuan, ne’ebé hanesan foin dadaun ne’e iha Suai, kuandu iha inundasaun ita iha difikuldades oituan tamba, ita nia prosesu aprovisamentu ba iha aluga kareta ne’e tarde, ita solista ba UNWFP sira prontu kedas.

Resposta ne’e iha reserva, tamba ne’e dezastre  ohin bele akontese ho grau kiik, i aban bainura bele grau boot, sei ita hotu hotu ba kedas iha grau kiik kuandu grau boot mós mai, ita laiha ona reserva, ho nune’e ita nia estratéjia kuandu dezastre akontese ita nia jestaun maka saida, katak Timor ne’e, la’os munisípiu ida de’it maka afeta dezastre, entaun governu liuhosi protesaun sivil garantia nia  rekursu ezemplu dezastre ruma akontese iha parte kosta súl liu-liu iha munisípiu Manufahi, ne’e protesaun sivíl rekonsentra iha ne’ebá, se pro-ezemplu derepenti akontese fali iha munisípiu seluk konta ona ho apoiu ministériu sira seluk nomós ita nia parseiru sira, jestaun ida ne,e iha reserva ita tenki iha altrenativus rekursus rasik, ultimu rekursus,  iha dezastre ne’e, ita tenki garantia.

Perguntas: Di’ak Señor Prezidenti ita hakat ba apoiu públiku ba vítima asidentes graves ka katastrofes señor Prezidenti bele esplika took apoiu públiku ne’e oinsa ?

Reposta: Guia hosi dekretu lei númeru 7 apoiu públiku ne’e, mai hosi lei protesaun sivil fó biban, ne’e maka ita nia governu aprova dekretu lei númeru 7/2021 ne’ebé mak apoiu públiku hosi estadu ba vitimas asidente graves ka katastrofes, iha ámbitu de dezastre ninian, lei fó dalan no fó kompeténsia  ba protesaun sivil, para fó atu halo jestaun hodi koordena ho minstériu relevantes homós ita nia rekursu nasionál tomak, i mós rekursu internasional sira se bele fo apoiu kuandu ita nia estadu dekreta ona estadu de kalamidade, i apoiu primieru estadu fo apoiu doasaun ba hahan, nomós be , púr-ezemplu dentru iha 24 oras kuandu dezastre ka buat ruma ita evakua, ita halo deklarasaun ita tau sira iha fatin ita garantia fo hahan hanesan ezemplu hahan manas ruma, be ida ne´e depende mós ba kondisaun lojístika iha área ne’ebá, púr-ezemplu akontese dezastre ruma iha área remotas, restoratnte ida laiha, ita garantia ho kondisaun mínimu, ezemplu ita agora dadaun iha viaturas kuzina mobél , ezemplu akontese iha kosta súl, ita so iha kareta ida de’it iha dili, dentru de 24 oras ita mobiliza, hodi dili to´o iha ne’ebá, bainhira mak ema haan, entaun iha biskuit, supermi ruma, ita fó dadaun ba sira, i nune’e mós be ruma ne’ebé mak ita fó, ne’e iha situsuan ida ne’e alende ne’e, iha doasaun ba aihan, doasaun ba aihan ne’e depois de 24 oras, balun 72 oras ita fó hahan ne’ebé maka fó matak ba sira bele tein, ne’e ita fó hanesan hahan matak supermi, fos sira ne’e, i alende ida ne’e mós ita fó doasaun sasan sira ne’ebé mak hanesan primeiru nesesidade ba idak-idak bele uza, fó hanesan dadaun , ropa, biti manta, sabaun para sira bele uja sanan ou bikan, depois de 72 oras ita  garantia ba ida ne’e i nomós depois de ida ne’e ita fó mós apoiu primieru emerjénsia i mós ita fó apoiu iha rekoperasaun, materias konstrusaun sira hodi hadia fali, hari fali sira nia uma, i mós fó subsidiu ruma, ba sira liu-liu subsidiu mão de obra, nomós transporte, i mós ho alozamentu, i mós subsidiu ba família matebian sira, subsidiu ba família matebian sira ida ne’e, kabe ona ba kompeténsia ministeriu solidaridade sosial, ida ne’e halai liu ba funsiónariu sira, ne’ebé maka tuir seguransa sosial nia rai nia osan iha ne’ebá, e alende ida ne’e mós ho apoiu psikolojia, kuandu ema ruma trauma MS maka tau atensaun ba ida ne’e.

Perguntas:Señor Prezidenti ita hare’e katak Autoridade Protesaun sivil liuhosi komando Munisipál sira  serbisu proativu tebes, ezemplu wainhira kuandu mosu dezastre ruma sira tun fó kedas apoiu bele esplika took lala’ok ka mekanismu fó apoiu ba vítima dezastre naturais,

Reposta : hanesan ohin ha’u menisona guia hosi lei protesaun sivíl, nomós estrutura kadeiru komando ne’ebé maka lei orgánika autoridade protesaun sivíl aprova, i mós guia dekretu lei numeru 7/2021 fó apoiu  ka asiténsia ba ita nia vitima sira ne’ebé, ita garantia ho ita nia estrutura ne’ebé maka forte, i mós ita nia instrumentu iha terenu ne’e mais rápidu no posivél, fó apoiu iha akontesmentu ka dezastre ruma, uluk estrutrura seidauk forte, ita nia apoiu emerjénsia ne’e ita bele dada too semana ida, ka too fulan, maibé ho estrutura ne’ebé mak agora forte iha terenu i ejijénsia mós kaderu komando tenki forte, tamba situasaun emerjénsia presiza lideránsa ne’ebé maak rápides iha desizaun ke krítiku desizaun tamba situsaun urjente nia tenki toma medidas  desizaun ne’ebé maka foti lalais, púr-ezemplu situasaun esgate i salvamentu sidadaun ida ahi han hela iha uma laran, i komando munisípiu no komandante munisípiu sira iha terenu ne’e, nia foti responsabilidade atu salva ema nia sidadaun sira, tantu taru ho nia vida, ofrese nia vida no ofrese mós nia-an tomak, para atu salva nia sidadun, estrutura ne’ebé mak iha terenu  ne’e estrutura ne’ebé maka forte, estrutura ne’ebé desizaun ne’e mais desesivu, forte iha ne’ebá ho ida ne’e mak agora ita nia estrutura forte, ita nia apoiu ne’e komesa dentru iha dezastre ne’e apoiu food item non food item ita fó kedas i depois rekoperasaun ne’e maka ita presiza mellor liu tan nia kondisaun para se bele rekoperasaun ne’e se posivél iha dentru semana ida, ita bele fó ona apoiu maibé tamba ho limitasaun de movimentus,tamba sasan hotu-hotu konsentra iha kapitál Dili. Iha nasaun  sira seluk sira iha fábrika semente, kaleng iha kada sira nia rejiaun mais ita Timor ne’e sasan hotu mai hosi liur, mobilizasaun rekursu ba rekoperasaun , hosi Dili mak ba tantu ho apoiu emerjénsia ne’e mós ita konsetra iha dili mak restok ba munisípiu maibé agora dadaun ita nia etsrutura iha munisípiu iha, ita tau ona lideránsa forte balun iha ne’ebá, atu halo jestaun no prejidi iha ne’ebá, kadeiru de komado prejidi iha ne’ebá, i mós bele fó asaun mais rápidu posivél, iha ne’ebá.

Ita agora restok iha armajen no materias rekoperasaun seidauk iha ne’ebé ita hare to’ok  mekanismu ba futuru ne’e oinsa, nomós ita sei hare no ita sei hetan mós orientesaun giaun polítika hosi ita nia superior sira, agora mekanismu ne’ebé liu-liu ba rekoperasaun ninian, kuandu akontesemntu ita nia ekipa halo avaliasaun, mais agora dadaun seidauk iha diploma konjunta entre ministériu obras públikas Ministériu Estatal nomós Ministériu Interior maibé ita labele hein ida ne’ebá tamba ita nia sidadaun sira, hein hela ita nia estadu nia tulun, ne’ebé ita foti asaun ba rekoperasaun ida agora ne’e, ita fó apoiu ba sira tamba ba asessementu ne’ebé maka sira hala’o iha terenu, i halo avaliasaun  ba kategoria uma hetan estragus ne’e iha tolu, muitu elevadu uma ne’ebé maka aat hotu kedas, signifika katak mota mai lori nia uman ba hotu kedas, hela deit nia fondasi ida ne’e maka mão de obra fó ba nia maka iha dollar $ 850 aumenta mais dollar $ 150 ba transporte ne’ebé sasan uluk ita lori too suku, maibé agora lae sasan konstrusaun, ita lori ba fahe iha suku, tamba estadu fo $ 150 dollar, para nia aluga kareta bele lori to,o nia suku, ba to’o postu administrativu, ne’ebé atu hato’o ba ita nia inan aman sira, klaru ho ida ne’e, mekanismu uluk ami lori ba to’o iha suku ne’e tama osan transporte estadu seidauk tau, maibé agora estadu tau ona sasan sira ne’e ami fó iha munisípiu de’it, sasan sira ne’e ita boot sira maka aluga kareta lori to ba suku.

E mós elevadu ka aat naton, iha dollar $ 600, aumenta inklui ona mão de obra , mais $ 150 ba trasnporte, ne’ebé ho total $ 750, ne’ebé estadu selu ida ne’e iklui ona materias kontrusaun hanesan semente kaleng pregufo kedas iha momentu ne’ebá, ho nune’e maka ita nia estandarijasaun hosi dekretu lei númeru 7 mak ida ne’e mak direitu ita nia sidadaun sira i protesaun sivíl labele hamenus, i labele aumenta tamba bele kona sansaun ho nune’e maka kuandu kona sansaun iha lei protesaun sivíl,  katak se ami rasik kontra ami sei hetan pena dobru hosi sidadaun, kontra mós hetan pena, pena mínimu no masimu 3 anos iha deveres espesiais homós dever kolaborasaun iha lei protesaun sivíl, ho nune’e maka sidadaun sira, halo tuir lei ami mós halo tuir lei, e kuandu ami mak viola ami sei hetan pena dobru, i mós ba sidadaun se de’it matenek intelektuais okupa área sira ne’ebé maka  estadu dehan labele, iha área risku dezastre nia mós hetan pena dobru.

Perguntas:Tuir señor prezidenti nia hare solusaun ne’ebé di’ak liu ne’e halo oinsa karik ba futuru autoridade protesaun sivíl, iha hanoin ida atu oinsa apoiu hirak ne’e koloka iha munisípiu de’it la presiza atu mai iha nível nasionál  hodi nune’e apoiu hirak ne’e  bele la’o lalais no efetivu ?

Resposta: Atu dehan de’it katak primeiru  kondisaun infrastrutura protesaun sivíl, ita iha planu estratéjia atu hari edifísiu integradu protesaun sivil iha nasionál nomós munisípiu sira hotu, iha edifísiu intergradu ne’e ita iha planu no ambisaun bo´ot tebes ba tinan lima oin mai, katak ita nia planu, iha nasionál edífísiu integradu ida ne’ebé di’ak, nomós ita iha armajem ida ne’ebé bo´ot iha kada munisípiu homós ita nia sentru evakuasaun di’ak, iha Dili homos ita estandarisentru operasaun, bombeiros nia edifísiu ba esgata no salvamentu tamba ita mós hakarak atu promove igualdade jéneru i mós halo balansu ba inkluzaun sosiál púr-ezemplu  iha sentru evakuasaun ida para kuandu ita nia maluk defisiente  sira, hetan dezastre ita asegura sira, iha assibilidade, ne’ebé ita hare hela planu estratéjia sira,  ita ambisaun bo´ot ida, katak tinan lima mai ne’e ita iha kondisaun mínimu, púr-exemplu ita lebele tau ita nia inan aman idozu sira, hela hamutuk ho haris fatin ida, iha sentru evakuasaun, pelumenus ita iha dezenu própiu, ita nia planu katak ita halo sentru evakuasaun mínimu kuartu atus ida iha munisípiu se posivel nune´e mós ita halo planu deseñu  ba revisoen katak fatin hodi han iha kedas ho nia dapur, tamba ita evakua sidadaun sira ba fatin evakuasaun ne’e ho kondisoens hanesan ema úmanu, ita labele lori sira ba toba iha rai de’it, ita espera katak ita nai ulun politiku sira bele fó apoiu no bele mós fó  bensaun ba ita nia planu sira ne’e.

Perguntas:Tuir señor Prezidenti nia hare, sentru evakuasaun ne’e maka importante liu, i presiza hari duni iha kada munisípiu ?

Reposta: Agora dadaun ita iha sentru evakuasaun rua de’it, iha Suai ida ho Viqueque, ne’ebé hetan apoiu ita nia aprosimasaun ho pais pasífiku sira, husi fundus uniaun europeia ofrese ba iha fatin rua, maibé iha fatin ida Suai ita halo rehabilitasaun ba eskola, ne’ebé eskola uza hela kuandu dezastre ita labele ba uza, agora iha viquque ita iha sentru evakuasaun, agora protesaun sivíl nia fatin laiha ne’ebé ita uza hela, ba serbisu no ba armajen ne’ebé fatin kloot tebes, ita hare’e hela iha Timor laran tomak iha fatin estratéjia sira ne’ebé maka di’ak ita tenki koloka ita nia sentru evakuasaun ezemplu ida Dili, ita la hatene Dili kuandu derepenti mak tsunami tasi sa’e, afeta Dili ita atu evakua ita nai ulun sira ba ne’ebé, kuandu dezastre agora ami mós identifika hela, área mais estratéjia, mais seguru para ita bele halo sentru evakuasaun sira ne’e, e halai mós ba planu sivíl emerjénsia mais nível nasionál ita tenki hare’e hotu ida ne’e ne’ebé ami protesaun sivíl hare’e hela ita tenki iha sentru evakuasaun ba fatin sira ne’ebé ha’u mensiona ne’e, mais detalla mais tékniku depois iha oportunidade tuir mai ita sei em espesífiku.

Perguntas : Ita Liga ba apoiu hirak ne’e ita ko’alia kona-bá kestaun umanidade, oinsa subsídiu ba família matebian ne’ebé maka afeta hosi dezastre ne’e rasik ?

Reposta: Ita ko’alia kona-bá subsídiu ba matebian sira,  tuir dekretu lei númeru 7,  halai liu ba funsionáriu ou ba individual, ou sidadaun sira ne’ebé maka ninia situsaun iha seguransa sosiál  iha artigu 12, ko’alia katak ba matebian nia kaben ne’ebé laiha kondisoens soe malu, inklui oan hakiak sira ne’ebé iha tutela hosi matebian ne’ebé sai vítima ba asidenti grave ga katastrofe iha direitu atu simu subsídiu ho nia valór ne’ebé koresponde ba matebian nia saláriu fulan tolu tuir nia eskalasaun, grau no kategoria ne’ebé kiik tuir kareiras jerais administrasaun públika nian, ne’e halai ba funsionárius sira, i depois

 Pontu 2, subsídiu previstu iha numeru anterior labele akumula hamutuk ho subsídiu ba ema  mate previstu iha dekretu lei numeru 19/2017 de 24 de maiu, hanesan sidadaun normál halai ba iha númeru dois ne’e, ne’ebé kabe ba kompeténesia ministéiru solidaridade sosiál nian, ne’ebé lei ne’e fó dalan no guia ita atu kompleta malu, protesaun sivíl hare liu-liu ba ema mate iha situasaun dezastre, normalmente ami koordena ho ministériu solidaridade sosiál, liu-liu atu fo asiténsia sosiál, atu fó hatene liu-liu aman inan sira, iha artigu 9 doasaun materias konstrusaun hodi hadia ga hari fali uma iha pontu 1 dehan hanesan ne’e estadu bele fo apoiu hodi hadia ka hari fali vítimas sira nian uma wainhira sofre asidentes graves ka katastrofes ne’ebé estraga vítimas sira nia uma, liuhosi doasaun materias kontrusaun, previstu iha numeru anterior la bele atribui   ba uma hirak ne’ebé maka kriteria numeru 2 labele fó.

Iha zona ne’ebé, tuir rejulasaun governu nian, no la depende ba periodu vijensia, zona ho medidas preventivas ba regulasaun provisória ba rai ne’ebé tenki evita atu uza atu labele repete fali akontesimentu hirak ne’ebé ka labele akontese situasaun pior liu tan, liu-liu la ho ka hadia fali uma iha risku sira ne’e.

Iha rejulusaun  goveru, dekretu sira ne’e, fó sai hanesan estadu liuhosi protesaun sivil labele fó rekopera ba ita nia maluk sira ne’ebé, mak nia labele fila ba halo fali uma iha fatin ba risku dezastre ba futuru ida ne’e mak sentidu hosi pontu a,

I dpeois iha ne’ebá mós hateten katak, iha termus numeru 2 no 3 hosi artigu 21  lei protesau sivil, utilizasaun ba rai, ne’e labele halo iha fatin risku sira ne’e iha pontu 2 alinea b, iha rai ne’ebé klasifika nudár estadu ne’e mós labele halo  iha termus do artigu 80 da lei n.3/2017, de 5 de junhu hodi aprova rejimi espesiál atu fó definasaun ba titularidade ba sasan imóvel ka domíniu  públiku afeta ba ema sira seluk, púr-ezemplu uma ne’ebé labele halo iha estrada ka taka dalan, ne’e estadu labele fó, púr-ezemplu nia halo hela uma ida iha mota laran naksobu hela  estadu  dehan labele fó tamba ita evita ida ne’e labele repete  tan.

iha pontu c) iha rai ne’ebé konsidera tama iha zona espesiál, sira ne’ebé hetan protesaun,ezemplu iha mota ho tasi ne’e sira ne’e 50  metrus hosi mota ne’e labele halo uma, mais agora ema halo tan tia ona uma, halo fali iha rai sira ne’e, hanesan tasi tolu ne’e ita bele konsidera hanesan patrimóniu kulturál, ne’e, ita labele halo,

e alinea D, se iha disputa ruma karik, rai ne’e tenki iha solusaun iha tribunál, nomás komisaun teras no propriedades, ho ida ne’e maka ita bele fó apoiu ba ita nia sidadaun sira ne’e.

Perguntas: Señor prezidenti ita ko’alia kona-bá artigu 6 deveres jerais no espesiais karik sira la kumpri no la halo tuir rejiste ba ordem ne’ebé mak iha sansaun saida maka sira sei hetan ?

Reposta : Estadu ne’e tau hanesan giaun sira ne’e para atu ita rasik iha konsiénsia hodi proteze ita, maibé estadu kuandu to’o tempu ida hare’e ita abuja nafatin, estadu sei  tau regalias sira ba  obriga ita bo´ot sira muda se la muda protesaun sivil sei serbisu hamutuk ho ministériu relevantes, tau disiplina ba ita hotu, tamba estadu mós labele husik nia  ema sira mate hela de’it, iha dezastre estadu mós labele hasai osan gasta hela de’it, ba rekopera ba vítima dezastre  sira, ita tenki sai ka konserva estadu ida ne’e hanesan estadu ne’e ita mak nain ba estadu ba sidadaun hotu-hotu, i osan ne’ebé estadu halo jestaun, ita maka tenki poupa, ho ita nia kontribusaun  simples ezemplu labele halo uma iha mota laran ita labele halo, tamba halo ona estadu tenki hasai osan halo investimentu fó apoiu rekoperasaun i depois ita lakon ita nia vida, ita nia jerasaun sira.

Mensajen Prezidenti Autoridade Protesaun Sivil, supertentdenti polísia senór Ismael da Costa Babo:

Hato’o hela ba ita nia sidadaun sira hotu, hosi boot ho ki´ik, ema riku ho ema kiak, sidadaun inan aman sira, joven i alin sira hotu katak, estadu tau regalias sira ne’e ho nia objetivu maka atu salva nia sidadaun proteze sidadaun sira nia vida, liu-liu, atu proteze nia ema, riku soin no ambiente i  mós atu halo sustentabilidade ba estadu ida ne’e katak estadu ida ne’e nia populasaun labele mate arbiru de’it, iha situsaun dezastre, naturasais no asidenti sira mais mai ita hamutuk hakruk ba lei, i hakruk ba regalias sira ne’e,  hadok ita hosi risku dezastre. Lori protesaun sivil nia estrutura tomak, husu ba aman inan sira, kontinua nafatin ativa i akompaña sosializasaun dekretu lei numeru 7 para ita bo´ot sira bele hatene ita bo´ot sira nia direitu no dever kuandu iha dezastre ruma akontese, saida maka ita boot sira atu hetan tulun hosi estadu i saida maka ita boot sira tenki kontribui ba estadu para estadu tau ita boot sira hanesan sidadaun ne’ebé di´ak ba rai ida ne,e,  hakarak hato’o i parabens ba ita hotu, mai ita hamutuk akompaña sosializasaun dekretu lei ba proetesaun sivíl ba sidadaun sira hotu.

X