+670 77879422 grec@apc.gov.tl

Dili, 15 Novembru 2023-PrezidentI Autoridade Proteção Civil (APC) Sup. Polísia Ismael da Costa Babo, enkontru  preparasaun Workshop Asaun Antisipatóriu Timor-Leste ho Parseiru Food And Agriculture Organization of the United Nation (FAO), ho Green Climate Fund, Kuarta-Feira ne’e iha edifisiu APC Kaikoli Dili.

Objetivu husi enkontru ida ne’e hodi ko’alia kona-ba preparasaun workshop ne’ebé sei realiza iha loron 22-23 fulan Novembru iha Tour Fatuhada Dili, kona –ba Asaun Antisipatória iha Timor-Leste, Roteiru 2023-2028 no Grupu Traballu AA Dili, Timor-Leste.

Timor-Leste hanesan nasaun sub-dezenvolvida no nasaun ida husi Small Island Developing States (SIDS) ne’ebé ha prosesu harii ninia sistema governasaun no infrastutura hafoin konflitu tinan 24.

Mudansa klima manifesta liuhusi aumenta temperatura, manas no nível tasi ben sa’e, asidifikasaun tasi no eventu extremu udan boot, siklone, inundasaun, rai-halal no bailoro-naruk-hanesan dezafiu sériu ba Timor-Leste ninia dezenvolvimentu no risku ba moris, rendimentu, saúde, biodiversidade, seguransa alimentar, bee-mós no ekonomia. Rekoñese ida ne’e, ho suporta Green Climate Fund hamutuk ho Governu Timor-Leste, UNEP, FAO, RIMES, IFRC Red Cross Climate Centre servisu atu transforma kapasidade informasaun klima no sistema alerta sedu ida ne’ebé importante hodi responde ba mudansa klimátika.

Nasaun nina servisu informasaun klima, sistema alerta sedu no mekanismu redusaun risku dezastre sei habelar no hadi’ak liután atu mellora kuñesementu risku dezastre, detesau no monitorizasaun, analiza no previzaun ba perigu no posível konsekuénsia; diseminasaun alerta no komunikasaun; no preparasaun no kapasidade resposta.

Tema xave ida husi projetu ne’e mak estabelese no haboot asaun antisipatória, ne’ebé implementa ho suporta husi FAO, IFRC no the Red Cross Climate Center. prosesu ida ne’e sei hari’i ho oportunidade no investmentu ne’ebé mak agora halo hela ho sistema alerta sedu ba multi-perigu iha nasaun.

Ho Ida nee sei esforsu atu hari kapasidade iha nasaun no hani evidensia importante kona-bá oinsa aprosimasaun ne’e sel tulun Timor-Leste atu halo predisaun perigu klima di’ak-liu hodi bele proteze vida no rendimentu.

Hanesan observadór ba ASEAN, feramentu no enkuadramentu sira disponível husi organizasaun ne’e atu suporta esforsu asaun antisipatóriá. Enkuadramentu ASEAN ba Asaun Antisipatória Jestaun Dezastre mak hanesan ida husi sira no defini Asaun antisipatória hanesan intervensaun lubuk ida ne’ebé hala’o bainhira perigu ida fó ameasa iminente bazeia ba previzaun, alerta sedu ka análize risku pre dezastre.

Asaun antisipatíoria ida ne’e, halo husi individuál ka organizasaun ida molok dezastre antisipatóriu ida hodi hamenus ninia impaktu ba ema, rikusoin no infraestrutura sira ne’ebé sei afeta.

Workshop nee Autoridade Protesaun Sivil, FAO, IRFC, no Red Cross Red Crescent Climate Centre, sei halibur parseiru sira atu dudu ba oin asaun antisipatóriá iha Timor-Leste liuhusi revizaun no validasaun ba roteiru asaun antisipatória bodik Timor-Leste, ne’ebé bele aliña ho dokumentu enkuadramentu ASEAN nian. Workshop loron daruak sei hare’e liu ba enkontru primeru Grupu Traballu Asaun Antisipatória Timor-Leste, iha ne’ebé Termu Referénsia (TOR) ba grupu ne’e sei diskuti no válida.

Eventu ida ne’e ho objetivu atu estabelese dalan ba asaun antisipatória iha Timor-Leste, no bele fasilita implementadór AA sira haril sistema asaun antisipatória liuhusi aprosimasaun multi-perigu no multi-setorál sira hodi bele responde ba dezafiu sira ne’ebé Timor-Leste hasoru iha kontextu mudansa klimátika.

Aprosimasaun ne’e bele responde ba frekuénsia ameasa perigu klima hanesan udan ne’ebé sei halo inundasaun, bailoron-naruk, manas extremu no ahi-han. Importante duni, Roteiru no workshop ne’e sei la hare asaun antisipatória hanesan buat foun maibé hanesan kontinua harii oportunidade ne’ebé iha no investmenu longu- prazu iha sistema alerta sedu no espasu asaun antisipatória.

Eventu ne’e ho objetivu atu forese klareza no vizaun ba-oin kona-bá aprosimasaun asaun antisipatória bodik tinan lima oin-mai. Eventu ne’e, sei lori parseiru sira xave sira hamutuk buka konsensus kona-bá terminolojia no xave fundamental sira husi aprosimasaun no aseita planu asaun roteira nian hodi haboot no suporta esforsu asaun antisipatória.

Partisipa iha enkontru ne’e, Adjuntu AERO Mariano Ana Lopes, Diretor Gabinete Relasaun Externa no Komunikasaun, Anacleto Caetano, Chefe Departamentu Finansas APC, Maria Manuela Pereira no Parseiru Food And Agriculture Organization of the United Nation (FAO), ho Green Climate Fund.

 

Textu no Foto : Bety (GREC-APC)

 

 

 

Dili, 15 Novembru 2023-PrezidentI Autoridade Proteção Civil (APC) Sup. Polísia Ismael da Costa Babo, enkontru  preparasaun Workshop Asaun Antisipatóriu Timor-Leste ho Parseiru Food And Agriculture Organization of the United Nation (FAO), ho Green Climate Fund, Kuarta-Feira ne’e iha edifisiu APC Kaikoli Dili.

 

Objetivu husi enkontru ida ne’e hodi ko’alia kona-ba preparasaun workshop ne’ebé sei realiza iha loron 22-23 fulan Novembru iha Tour Fatuhada Dili, kona –ba Asaun Antisipatória iha Timor-Leste, Roteiru 2023-2028 no Grupu Traballu AA Dili, Timor-Leste.

Timor-Leste hanesan nasaun sub-dezenvolvida no nasaun ida husi Small Island Developing States (SIDS) ne’ebé ha prosesu harii ninia sistema governasaun no infrastutura hafoin konflitu tinan 24.

 

Mudansa klima-manifesta liuhusi aumenta temperatura, manas no nível tasi ben sa’e, asidifikasaun tasi no eventu extremu udan boot, siklone, inundasaun, rai-halal no bailoro-naruk-hanesan dezafiu sériu ba Timor-Leste ninia dezenvolvimentu no risku ba moris, rendimentu, saúde, biodiversidade, seguransa alimentar, bee-mós no ekonomia. Rekoñese ida ne’e, ho suporta Green Climate Fund hamutuk ho Governu Timor-Leste, UNEP, FAO, RIMES, IFRC Red Cross Climate Centre servisu atu transforma kapasidade informasaun klima no sistema alerta sedu ida ne’ebé importante hodi responde ba mudansa klimátika.

 

Nasaun nina servisu informasaun klima, sistema alerta sedu no mekanismu redusaun risku dezastre sei habelar no hadi’ak liután atu mellora kuñesementu risku dezastre, detesau no monitorizasaun, analiza no previzaun ba perigu no posível konsekuénsia; diseminasaun alerta no komunikasaun; no preparasaun no kapasidade resposta.

 

Tema xave ida husi projetu ne’e mak estabelese no haboot asaun antisipatória, ne’ebé implementa ho suporta husi FAO, IFRC no the Red Cross Climate Center. prosesu ida ne’e sei hari’i ho oportunidade no investmentu ne’ebé mak agora halo hela ho sistema alerta sedu ba multi-perigu iha nasaun.

 

Ho Ida nee sei esforsu atu hari kapasidade iha nasaun no hani evidensia importante kona-bá oinsa aprosimasaun ne’e sel tulun Timor-Leste atu halo predisaun perigu klima di’ak-liu hodi bele proteze vida no rendimentu.

Hanesan observadór ba ASEAN, feramentu no enkuadramentu sira disponível husi organizasaun ne’e atu suporta esforsu asaun antisipatóriá. Enkuadramentu ASEAN ba Asaun Antisipatória Jestaun Dezastre mak hanesan ida husi sira no defini Asaun antisipatória hanesan intervensaun lubuk ida ne’ebé hala’o bainhira perigu ida fó ameasa iminente bazeia ba previzaun, alerta sedu ka análize risku pre dezastre.

 

Asaun antisipatíoria ida ne’e, halo husi individuál ka organizasaun ida molok dezastre antisipatóriu ida hodi hamenus ninia impaktu ba ema, rikusoin no infraestrutura sira ne’ebé sei afeta.

 

Workshop nee Autoridade Protesaun Sivil, FAO, IRFC, no Red Cross Red Crescent Climate Centre, sei halibur parseiru sira atu dudu ba oin asaun antisipatóriá iha Timor-Leste liuhusi revizaun no validasaun ba roteiru asaun antisipatória bodik Timor-Leste, ne’ebé bele aliña ho dokumentu enkuadramentu ASEAN nian. Workshop loron daruak sei hare’e liu ba enkontru primeru Grupu Traballu Asaun Antisipatória Timor-Leste, iha ne’ebé Termu Referénsia (TOR) ba grupu ne’e sei diskuti no válida.

 

Eventu ida ne’e ho objetivu atu estabelese dalan ba asaun antisipatória iha Timor-Leste, no bele fasilita implementadór AA sira haril sistema asaun antisipatória liuhusi aprosimasaun multi-perigu no multi-setorál sira hodi bele responde ba dezafiu sira ne’ebé Timor-Leste hasoru iha kontextu mudansa klimátika.

 

Aprosimasaun ne’e bele responde ba frekuénsia ameasa perigu klima hanesan udan ne’ebé sei halo inundasaun, bailoron-naruk, manas extremu no ahi-han. Importante duni, Roteiru no workshop ne’e sei la hare asaun antisipatória hanesan buat foun maibé hanesan kontinua harii oportunidade ne’ebé iha no investmenu longu- prazu iha sistema alerta sedu no espasu asaun antisipatória.

 

Eventu ne’e ho objetivu atu forese klareza no vizaun ba-oin kona-bá aprosimasaun asaun antisipatória bodik tinan lima oin-mai. Eventu ne’e, sei lori parseiru sira xave sira hamutuk buka konsensus kona-bá terminolojia no xave fundamental sira husi aprosimasaun no aseita planu asaun roteira nian hodi haboot no suporta esforsu asaun antisipatória.

 

Partisipa iha enkontru ne’e, Adjuntu AERO Mariano Ana Lopes, Diretor Gabinete Relasaun Externa no Komunikasaun, Anacleto Caetano, Chefe Departamentu Finansas APC, Maria Manuela Pereira no Parseiru Food And Agriculture Organization of the United Nation (FAO), ho Green Climate Fund.

 

Textu no Foto : Bety (GREC-APC)

 

X