+670 77879422 grec@apc.gov.tl

Manatuto, 25 Outobru 2023- Autoridade Proteção Civil (APC) hamutuk ho komunidade Manatuto selebra loron mundiál Redusaun Risku Dezastre ho tema “Promove Partisipasaun Grupu Vunerabilidade Sira (Difiseinte, Idozu, Feto no Labarik) iha Reduasaun Risku Dezastre ba Rezilénsia Moris Di’ak iha Timor-Leste” ne’ebé selebra iha Suku Cribas, Postu Administrativu Manatuto Vila, Munisípiu Manatuto, iha Segunda-Feira , 25 Outobru 2023.

Administrador Munisípiu Manatuto, Bernardo Lopes iha liafuan bem vindu ba konvidadu sira dehan “Ami senti kontente no Privilejiu bo’ot tamba selebrasaun loron mundiál redusaun risku dezasre halo iha Munisípiu Manatuto, maske IX Governo iha serbisu barak atu hala’o maibé la husik le’et ami povu Manatuto, liliu suku Cribas hodi mai selebra loron mundial ne’e hamutuk ho komunidade sira”.

Reprezentatnte UN Residence in Timor-Leste, Alex Tilman dehan Koordenador UN Residence iha Timor-Leste hato’o “saudasoens no parabens ba ema hotu ne’ebé selebra loron mundiál ne’e no UN prontu apoiu nafatin povo Timor-Leste liuhusi lideránsa protesaun sivíl nian. Nune’e mos ita serbisu hamutuk laos deit atu promove partisipasaun husi ema vulnerável sira maibe atu hasae ita nia resiliénsia ba iha risku dezastre ne’ebé mak sei mosu mai”.

Reprezentante Presidénsia kaza sivíl, Sejuina Gomes iha mensagem ba povo Manatuto dehan “kada tinan mundu selebra loron mundiál redusaun risku dezastre ne’ebé monu iha dia 13 de Outubro, wanhira Assembleia jeral ONU ofisializada loron ida ne’e iha tinan 1972, Objetivu mak atu hasa’e konsiénsia ema hotu nian konaba importánsia oinsa hamenus risku ba dezastre naturais”

Sejuina Gomes hatutan tan “atendimentu ka intervensaun ba dezastre uluk lao ho aproximasaun tradisionál katak ema hotu hein de’it Governu nia apoiu, maibé agora ba arpoximasaun baze ba komunidade katak ema hotu tenki serbisu hamutuk, liliu hodi tulun grupo vulnerável iha Timor-Letse hodi hametin sira nia resilénsia no prontidaun hasoru kualkér dezastre”

Iha Selebra loron Mundiál Redusaun Risku Dezastre ne’e Secretário Estado Proteção Civil, S. E. Mariano Domingos Reis hato’o ninia diskursu katak Manatuto sai lalenok ba paz iha Timor-Leste.

“ Manatuto sai lalenok ba paz I dame iha teritóriu Timor-Leste tomak laiha kazu krime tamba ne’e mak Sekretáriu Estadu Protesaun Sivil hili Manatuto sai fatin aniversáriu komemorasaun loron Mundial Redusaun Risku Dezastre tinan ida ne’e” dehan S. E. Mariano Domingos Reis Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl.

SEPC mós hatutan katak Timor-Leste nia jeografikamente ho nia iklima rua, iha tempu udan no bai loron naruk ne’ebé sempre hamosu dezastre oioin hodi estraga uma, sasan komunidade nomós halakon vida.

“Iha ita nia rai sempre akontese dezastre oin-oin iha udan maka’as sai kauza ba inundasaun, bai loron naruk ne’ebé hamosu inséndiu iha teritóriu tomak “ Hatutan SEPC.

Governante ne’e mós fortifika Protesaun Sivíl nu’udar pilar importante hodi responde dezastre naturais ne’ebé akontese iha Timor-Leste, presiza atu refleta-an.

“Nu’udar pilar importante hodi responde dezastre naturais iha Timor-Leste, Autoridade Protesaun Sivíl presiza refleta-an: primeiru liu kustume Autoridade Protesaun Sivíl nian iha misaun tenki Alerta, Antisipada, Responsivu no Adaptivu kustume ida ne’e importante tebes tam,ba dezastre ne’ebé mosu ita la espera ka mai ho derepenti” tenik Governante SEPC.

Ho esperiénsia kalamidade 04 Abril 2021 no Covid-19 sai referénsia bo’ot ba Protesaun Sivíl atu prepara-an di’ak liutan atu hasoru no responde bainhira akontese dezastre iha futuru hatutan SEPC

Iha ámbitu selebrasaun Loron Mundiál Redusaun Risku Dezastre ne’e Protesaun Sivíl ho komunidade Manatuto Cribas harame ho atividade sertame, dezeña ka pintura no simulasaun ezersísiu responde ba dezastre iha inséndiu uma komunidade, no halo asaun karidade ba komunidade vunerabilidade suku Cribas hamutuk atus tolu (300).

Selebrasaun loron Mundiál Redusaun Risku Dezastre ne’e hetan partisipasaun husi Reprezentante Prezidente RDTL, Secretário Estado Comunicação Social, Linha Ministeriais F-FDTL, Comadante Geral PNTL, Prezidenti Funsaun Públika, Reprezentante Diplomatas, parseiru nasionál no internasionál, Administradór Munisípiu Manatuto ho Estrutura tomak, Veteranos/as Munisípiu Manatuto, Komunidade Suku Cribas no Estrutura APC Nasionál no Munisipál.

Loron 13 Outobru nu’udar loron espesial ba mundo tomak hodi komemora eventu internasional ba redusaun risku dezastre naturais. Dezastre naturais fo impaktu ba destruisaun boot kona-ba infrastrutura fiziku sira no seriu liu ba ema nia propriedade nomos moris populasaun nian. Loron Internasional hanesan oportunidade ida hodi rekuinese progresu global iha prevensaun no redusaun risku dezastre no lakon sira.

Impaktu ba subsistensia ema nia moris maka hanesan ekonomia, social no ambiente partikularmente impede dezenvolvimentu nasaun nian ba oin. Dezenvolvimentu ekonomiku sei fo subsistensia ba moris hodi hamenus mukit no kiak iha nasaun.Atu hamenus impaktu hosi dezastre presija dezenvolvimentu sustentavel ba Redusaun Risku Dezastre (RRD/DRR) iha setor Dezenvolvimentu hotu–hotu liu husi politika, planu estratejia, programa nomos planu asaun adekuadu hodi hasa’e koinesementu populasaun nian.

Kontinua disimina informasaun kona-ba dezastre naturais ne’ebé fo kauza no efeitu negativu ba sosio-ekonomiu subsistensia nian. Importante tebes ba ema hotu-hotu, liliu ba sira ne’ebé hela iha area risku dezastre.

Presiza planu asaun ne’ebé efisiente no kredibel hodi investe makaas iha RRD ho nune’e bele dezenvolve ema nia koiñesementu liuhusi hasa’e komunidade nia kbi’it ba salva-an rasik no salva familia husi dezastre naturais ne’ebé ameasa moris ema nian.

Timor-Leste hanesan nasaun ne’ebé jeografikamente situa iha rejiaun Asia Pasífiku sei la ses husi risku no perigu natural oioin, ne’ebé sempre fo impaktu hodi halakon ema nia moris, meiu subsisténsia, infrastrutura krítika, nst. Tanba ne’e presiza atu disimina informasaun rutina hodi hetan koñesementu ne’ebe di’ak no kle’an ba ema hotu atu bele prevene no prepara-an ba hamenus risku dezastre iha Timor-Leste.

 

 

 

Foto Cipri

Textu Mateus/ Natu (GREC-APC)

 

X